Ankete

Istraživanja: šta pokazuju naše ankete
o kreditima

Poslednjih godina redovno sprovodimo kratke ankete u našoj Viber zajednici i među pratiocima, sa pitanjima o tome kako ljudi u Srbiji biraju, doživljavaju i koriste kredite. Ovde smo sabrali rezultate na jedno mesto.

Ažurirano: septembar 2026
Ako tražite objašnjenje kako neki proizvod funkcioniše, to je na servisnim stranicama za keš kredit, stambeni, auto, agro ili refinansiranje. Ovde je ono što ljudi stvarno misle i rade.

* Napomena o metodologiji: ove ankete su neformalne, sprovedene u našoj Viber zajednici i na društvenim mrežama, sa uzorcima obično između 30 i 80 ispitanika. Nisu naučno reprezentativan uzorak cele populacije Srbije, ali pokazuju stvarne obrasce razmišljanja ljudi koji aktivno razmatraju kredit.

Kako građani pristupaju izboru kredita i banke

Kada smo pitali gde se ljudi najčešće informišu o kreditima, gotovo četiri od deset ispitanika je reklo da traži informacije direktno u banci, skoro isti procenat koristi internet, a samo 23 odsto se obraća kreditnom savetniku. Problem sa prva dva pristupa je što banka po pravilu predstavi samo sopstvenu ponudu, ne i tržište u celini, a informacije na internetu često nisu ažurne niti dovoljno detaljne za tako veliku odluku.

Slično tome, kada smo pitali koji bi ih benefit najviše motivisao da zatraže kredit, 58 odsto je izdvojilo nižu kamatnu stopu, a 38,5 odsto transparentne troškove, bez skrivenih stavki. Ipak, u posebnoj anketi sa 35 ispitanika, samo šestoro je reklo da prvo gleda ukupan iznos koji će vratiti banci tokom celog perioda otplate, iako upravo taj podatak, izražen kroz EKS, najbolje pokazuje koja je ponuda zaista povoljnija.

Kada smo pitali koji kredit je ljudima danas najpotrebniji, keš kredit je dobio najviše glasova, a odmah iza njega, sa 39 odsto, stambeni kredit. U posebnoj, kasnijoj anketi na istu temu, odnos se donekle promenio: stambeni kredit je bio najtraženiji sa 59,4 odsto, refinansiranje sa 31,3 odsto, a gotovinski kredit sa 28,1 odsto. Redosled se menja iz ankete u anketu, ali stambeni i keš kredit dosledno ostaju pri vrhu.

Brzina obrade zahteva je takođe važan faktor, ali ne i presudan za sve. Anketa je pokazala da 75 odsto ispitanika smatra brzinu obrade veoma bitnom, dodatnih 12,5 odsto kaže da je prilično bitna, dok je za preostalih 12,5 odsto brzina sekundarni faktor u odnosu na uslove kredita.

Niste sigurni da li Vaša banka nudi najbolju ponudu? Proverimo zajedno.

Pošalji upit
Pošalji upit
Arrow new
Arrow

Planovi i namere pred podizanje kredita

Anketa o planiranju kredita pokazala je da 40 odsto ispitanika planira da uzme kredit u narednih tri do šest meseci, dok 26 odsto to planira već u narednih mesec dana. Ovi podaci pokazuju da veliki broj ljudi ne odlučuje impulsivno, nego unapred razmišlja o koracima, poređenju kamata i izboru banke, što je i najbolji trenutak da se uključi stručna pomoć, pre nego što se zahtev uopšte podnese.

Kada smo pitali šta ih najviše brine dok razmišljaju o podizanju kredita, 58 odsto je izdvojilo nepredviđene životne okolnosti, poput gubitka posla ili bolesti, 18 odsto strahuje da postoji bolja ponuda u nekoj drugoj banci, a 14 odsto brine mogućnost rasta kamatne stope. Zanimljivo je da najveći strah ne dolazi od samog bankarskog proizvoda, nego od lične finansijske sigurnosti u budućnosti.

Šta ljudi osećaju i koliko razumeju o kreditu

Kredit retko izaziva potpunu opuštenost. Anketa je pokazala da 46 odsto ispitanika oseća stres i neodlučnost kada pomisli na podizanje kredita, bilo da je reč o keš, stambenom, auto, agro kreditu ili refinansiranju. Dodatnih 23 odsto navodi konkretnu zabrinutost zbog kamate. Samo 31 odsto se oseća sigurno i spremno.

Deo tog stresa dolazi iz osećaja da uslovi nisu dovoljno jasni. U posebnoj anketi, 56 odsto ispitanika je reklo da ih upravo to najviše sprečava da podignu kredit, ne sama potreba za novcem, nego strah od nerazumevanja uslova i skrivenih troškova.

Ovaj nedostatak poverenja potvrđuje i anketa o transparentnosti troškova: čak 77 odsto ispitanika ima određeni nivo sumnje ili potpunog nepoverenja kada je reč o bankarskim troškovima, a nijedan ispitanik nije rekao da bankama u potpunosti veruje po ovom pitanju. Ipak, kada bi ta transparentnost postojala, uticaj bi bio konkretan: više od polovine ispitanika je reklo da bi bez dileme razmotrilo veći kredit da ima jasniju procenu ukupnih troškova, a još skoro trećina ostavlja prostor za tu mogućnost, uz dodatna objašnjenja.

Ta neizvesnost se odražava i u tome koliko dobro ljudi zapravo poznaju pravila igre. U anketi o zabludama, 23 odsto ispitanika je tačnom označilo tvrdnju koja potcenjuje ozbiljnost kratkog kašnjenja u otplati, a 38 odsto veruje da refinansiranje automatski znači manji ukupan dug, što nije tačno ako se produži rok otplate. Slično tome, čak 65 odsto ispitanika u anketi o pravima korisnika kredita priznalo je da nije potpuno sigurno u sva svoja prava, i da se u praksi oslanja na ono što im banka kaže.

Nesigurni oko uslova pre nego što pošaljete zahtev?
Razjasnimo ih zajedno.

Postani korisnik
Postani korisnik
Arrow new
Arrow

Šta ljudi zapravo traže kod refinansiranja kredita

U anketi o razumevanju prevremene otplate, samo trećina ispitanika je tačno prepoznala da isplativost zavisi od dodatnih troškova i uslova konkretne banke, ne da je uvek automatski isplativa.

U posebnoj anketi o preferenciji između niže kamate i niže rate, 57 odsto ispitanika je izabralo nižu kamatu, 18 odsto nižu ratu, a 25 odsto je reklo da zavisi od konkretne ponude. Ovo se poklapa sa onim što vidimo i kod pitanja o refinansiranju: ljudi razumeju da je niža kamata ta koja donosi stvarnu, dugoročnu uštedu, ne samo lakše mesečno budžetiranje.

Razmišljate o refinansiranju?
Izračunajmo da li se Vama isplati.

Postani korisnik
Postani korisnik
Arrow new
Arrow

Kako korisnici doživljavaju ulogu kreditnog savetnika

Kada smo pitali šta klijenti očekuju od kreditnog savetnika, 69 odsto je reklo da je osnovna uloga pronalaženje najpovoljnijeg kredita, dok 31 odsto očekuje objašnjenje uslova i pomoć oko dokumentacije.

U drugoj anketi, o tome u čemu savetnik najviše pomaže, 50 odsto ispitanika je izdvojilo upoređivanje ponuda više banaka, 38 odsto stručno savetovanje, a 12 odsto brzinu dobijanja ponude. Nijedan ispitanik nije izabrao transparentnost troškova kao najveću prednost, što može značiti da korisnici transparentnost već očekuju kao standard, ne kao dodatnu vrednost.

Ovo se poklapa i sa odgovorom na pitanje šta bi korisnici najradije automatizovali tokom podizanja kredita: čak 91,67 odsto je izabralo prikupljanje papirologije, dok je praćenje statusa zahteva izdvojilo svega 8,33 odsto, a upoređivanje ponuda nijedan ispitanik. Drugim rečima, ljudi ne žele da im neko bira ponudu umesto njih, ali žele pomoć upravo tamo gde je proces najsporiji i najzamorniji, što je tačno ono što savetnik radi umesto klijenta.

Kada smo pitali da li savetnik zaista pravi razliku u odnosu na samostalnu potragu, 75 odsto ispitanika je odgovorilo da vidi konkretnu korist, dok je četvrtina rekla da im savetnik nije značajno pomogao.

Sledeći korak

Ovi podaci pokazuju obrazac koji se ponavlja: većina ljudi ne poredi dovoljno ponuda, ne razume u potpunosti sve troškove, i oseća nesigurnost pri odluci o kreditu. To je tačno ono na čemu savetnik može najviše da pomogne, ne samo u pronalaženju ponude, nego i u razumevanju onoga što banka ne objasni sama od sebe.

Pošaljite upit i prođimo zajedno kroz Vašu situaciju, besplatno.

Postani korisnik
Postani korisnik
Arrow
Arrow new

* Istraživanje za ovu stranicu zasniva se na anketama koje je Uzmi Kredit tim sproveo u sopstvenoj Viber zajednici i među pratiocima na društvenim mrežama, u periodu od 2025. do 2026. godine. Uzorci se kreću između 30 i 80 ispitanika po anketi, osim gde je drugačije naznačeno.